Arhiva vesti
                   

KLjUČ ZA POGRANIČNU ZONU

21. Februar 2008.

Koordinaciono telo Vlade Republike Srbije za Preševo, Bujanovac i Medveđu
Kroz Strategiju za PBM videćemo kako pokrenuti rešavanje ekonomskih problema i da li
akcenat treba da bude na poljoprivredi i stočarstvu ili razvoju malih i srednjih
preduzeća,“ kaže ministar Rasim Ljajić, predsednik Koordinacionog tela za Preševo,
Bujanovac i Medveđu.

Koordinaciono telo Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu
reorganizovano je u avgustu i septembru prošle godine. Cilj reorganizacije je povećanje
efikasnosti Koordinacionog tela u ostvarivanju potreba građana juga Srbije. Motiv
promena leži u potrebi da Koordinaciono telo što efikasnije doprinese potpunom
osposobljavanju opština Preševo, Bujanovac i Medveđa da samostalno obavljaju svoje
funkcije i zadovolje potrebe građana koji tamo žive.

TRI FAZE RAZVOJA
Od osnivanja u decembru 2000. godine Koordinaciono telo je prolazilo kroz više faza. U
prvoj fazi Koordinaciono telo je, u partnersvu sa međunarodnom zajednicom, bilo ključni
akter smirivanja etničkih tenzija i okončanja oružanih sukoba u ove tri opštine. Kada je
taj, svakako najvažniji cilj ostvaren, Koordinaciono telo je otpočelo fazu izgradnje
poverenja između zajednica i stvaranja uslova za povratak raseljenih lica. Prioritet je
bila obnova i izgradnja zapuštene infrastrukture. Konačno, Koordinaciono telo je bilo
angažovano na političkoj i društvenoj integraciji albanske nacionalne zajednice u
politički sistem Srbije i obezbeđivanju uslova za ekonomski razvoj tri opštine.
Aktivnosti na izgradnji poverenja, koje su se obavljale pod senkom rešavanja budućeg
statusa Kosova i Metohije, predstavljaju dobar model upravljanja krizom u cilju stvaranja
uslova za izgradnju poverenja među etničkim zajednicama kao i za njihovu punu integraciju
uz zadržavanje njihovih kulturnih, jezičkih i nacionalnih specifičnosti.

Da podsetimo, kao razultat reorganizacije, Koordinaciono telo ima ’političku kapu’ koju
čini Predsedništvo, na čijem čelu se nalazi predsednik KT-a Ministar Rasim Ljajić.
Zamenik predsednika Koordinacionog tela je Nenad Popović. Koordinaciono telo čini
šest potpredsednika, od čega tri imenuje vlada, a tri mesta su rezervisana za predsednike
opština Preševo, Bujanovac i Medveđa. Efikasnost u radu obezbeđena je formiranjem tri
operativna tima. Tim za ekonomiju i infrastrukutru predvodi Verica Kalanović, tim za
bezbednost i pravosuđe predvodi Dušan Spasojević, dok je na čelu tima za socijalna
pitanja i integracije Dragan Lazić.

Predstavnici albanske zajednice, nezadovoljni načinom na koji je reorganizacija obavljena,
odbili su da učestvuju u radu Koordinacionog tela, sa čim su se saglasili i Ragmi
Mustafa, predsednik opštine Preševo i Nagip Arifi, predsednik opštine Bujanovac.
Oni su, međutim, pristali da nastave da učestvuju u radu Koordinacionog tela u svojstvu
predsednika opština, ali ne i potpredsednika tela. S druge strane, Vlade Republike
Srbije unela je promenu i u izvršnoj funkciji Koordinacionog tela, postavivši za
direktora službe Nenada Đurđevića. Sluzba KT-a se stara da se sve odluke Predsedništva
i Vlade Republike Srbije efikasno sprovedu na lokalu.

NOVI CILjEVI
Sa promenama u političkom i izvršnom delu Koordinacionog tela uobličeni su novi
ciljevi i način rada ovog organa. Prvih šest meseci jasno ukazuje na pomenute promene.
Politika Koordinacionog tela temelji se na proaktivnom i efikasnom radu
Koordinacionog tela uz mnogo veću prisutnost na terenu. Nekoliko ilustrativnih
primera svedoče o većem angažmanu KT-a.

Nastojeći da uključi lokalne zajednice u društvene i političke tokove, Koordinaciono
telo je raspisalo konkurs za zapošljavanje predstavnika lokalne zajednice u kancelarijama
Koordinacionog tela u Preševu i Bujanovcu i za poziciju koordinatora Pres centra u
Bujanovcu. Ovakve inicijative rezultat su ne samo zahteva lidera albanske zajednice, već i
želje Koordinacionog tela da poboljša komunikaciju sa stanovništvom albanske
nacionalnosti, organizacijama civilnog društva i lokalnim medijima.

Sledeći veliki korak je izrada Strategije rada Koordinacionog tela u naredne dve godine.
Strategija rada Koordinacionog tela je dokument koji potvrđuje čvrstu nameru da se
opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa pokloni velika pažnja, kao i da se strateški
promišlja o njihovom daljem razvoju. Strategija koja je pisana za period do 2010. godine
prepoznaje ključne probleme i daje smernice za nastavak razvojnih procesa.
Strategiju čine dve celine. Prva celina je analitička i čine je analiza dosadašnjeg rada
Koordinacionog tela, uključujući pitanja integracije albanske nacionalne zajednice u
društveni i politički život zemlje, izgradnje lokalnih institucija, analizu oblasti u
kojima su sredstva ulagana i efekat koji je postignut, kao i analizu aktivnosti civilnog
društva i međunarodne zajednice. Druga celina sadrži konkretne mere koje bi trebalo
preduzeti kako bi se izvršila puna integracija albanske nacionalne zajednice u
društveni i politički život na nacionalnom nivou kao i integracija srpske i romske
zajednice u politički život na lokanom nivou. Cilj izrade Strategije je da se, pored
sagledavanja uloge koje Koordinaciono telo treba da ima u narednom periodu, predvide
konkretni akcioni planovi koji tačno određuju aktivnosti i moguće projekte na kojima će
se raditi, kao i rokove i nosioce implementacije zacrtanih zadataka. U tom smislu,
akcioni planovi prepoznaju ključne aktere, poput relevantnih ministarstva, Vladinih
agencija i službi, međunarodnih organizacija i donatora, civilnog društva, sa ciljem
osposobljavanja opština Preševo, Bujanovac i Medveđa da samostalno deluju u okviru
postojećeg sistema lokalne samouprave.

Namera Koordinacionog tela je bila da sačini Strategiju koja će biti ostvariva i korisna
za građane Preševa, Bujanovca i Medveđe. Stoga je u izradi Strategije učestvovo stručni
tim sastavljen od profesionalaca koji kombinuju iskustvo u radu sa lokalnom samoupravom
na jugu Srbije i različitih relevantnih oblasti, kao što su ekonomija, društvene nauke,
marketing, pravo i slično. Istovremeno, organizovan je širok konsultativni proces.
RADNE GRUPE

Na inicijativu Koordinacionog tela sastavljene su radne grupe koje su diskutovale,
procenjivale i dopunjavale radne verzije teksta Strategije. Upravo su radne grupe i njihovi
komentari bili od najvećeg značaja u zaokruživanju Strategije, a posebno akcionih planova.
Radne grupe sastavljene su od predstavnika lokalne samouprave Preševa, Bujanovca i
Medveđe, predstavnika političkih partija, nevladinih organizacija, medija i privrednog
sektora.

„Radne grupe koje uključuju sve segmente lokalne zajednice su okosnica ove Strategije. One
su možda i njen najbitniji deo. Koordinacionom telu treba zajednička Strategija,
dokument koji će se sutra implementirati u partnerstvu sa svim akterima u ovim
opštinama i koji će svi prihvatiti kao svoj. U suprotnom, ovo će biti samo još jedan
dokument izrađen da stoji na polici u nečijoj kancelariji“, kaže Nenad Đurđević,

Direktor Koordinacionog tela. „Upravo iz tog razloga, planirano je i da Strategija bude
predstavljena u Preševu ili u Bujanovcu, uz saradnju i partnerstvo sa predstavnicima
lokalne samouprave, političkim strankama, civilnim društvom“.
Strategija rada Koordinacionog tela za period of 2008 do 2010 god. naslanja se i
proizilazi iz dosadašnjih aktivnosti Koordinacionog tela i opština. Ona se radi u
skladu sa Programom za rešavanje krize na jugu Srbije iz 2001 god, godišnjim izveštajima
o radu koordinacionog tela od 2000 god. do danas, i u velikoj meri oslanja se na Strateške
planove opština Preševo, Bujanovac i Medveđa, napravljene u saradnji sa međunarodnom
zajednicom. Time Koordinaciono telo nastavlja dosadašnji rad, ali sa željom da ima jasnu
viziju, tačno određene prioritete, konkretne aktivnosti i vidljive resultate.
Ekonomija iznad svega

Ministar Rasim Ljajić, Predsednik Koordinacionog tela, iznosi svoja očekivanja od ove
Strategije: „Iz svih razgovora koje su članovi Koordinacionog tela poslednjih meseci
vodili sa relevantnim akterima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi zaključili smo da je
osnovni prioritet stanovnika ovih opština ekonomski razvoj. Mi ćemo kroz ovu
Strategiju videti kako pokrenuti rešavanje ovog teškog problema – da li akcenat treba da
bude na poljoprivredi i stočarstvu ili razvoju malih i srednjih preduzeća, a onda ćemo u
saradnji sa relevantnim ministarstvima u Vladi Republike Srbije i sa lokalnom
zajednicom nastojati da sprovedemo prepoznate prioritete. Problem zapošljavanja u ovoj
sredini je izuzetno kompleksan. On se ne tiče samo katastrofalno visoke stope
nezaposlenosti koja dostiže i do 70% radno sposobnog stanovništva, već i balansiranog
zapošljavanja Srba, Albanaca i Roma u državnim i opštinskim institucijama, obrazovanja
i nezaposlenosti mladih i rodne ravnopravnosti. Kroz ovaj problem mi dakle rešavamo i
druga dva prioriteta ovih opština, a to su društvene integracije i rad sa mladima. Naš
cilj je da radimo u interesu građana opština na jugu Srbije. Ono što želimo da
postignemo je održivi razvoj ovih opština i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava i
civilnog sektora da bi oni sami mogli da vode svoj razvoj bez oslanjanja na jednokratnu
pomoć koja ne poboljšava situaciju dogoročno, nije održiva i doprinosi trajnom
siromaštvu u ovim opštinama. U svim našim aktivnostima imamo punu podršku i
odličan odnos sa svim ministarstvima u Vladi“.
Pet ključnih reči

„Za nas u Koordinacionom telu potoji pet ključnih reči i to će se videti i u našoj
Strategiji: socijalne integracije, održivi ekonomski razvoj, civilno društvo i građanski
aktivizam, saradnja sa međunarodnom zajednicom i ravnomerna etnička zastupljenost u
organima lokalne samouprave i državnim institucijama“, Nenad Đurđević, Direktor
službe Koordinacionog tela