Arhiva vesti
                   

STANKOVIĆ: NE PREPORUČUJEM NIKOME DA POTCENjUJE SRBIJU

28. Juli 2020.

Beograd - Bezbednosno i političko stanje na jugu centralne Srbije je stabilno, nema  međunacionalnih niti bilo kojih drugih tenzija i ne postoji mogućnost da neke neodgovorne i provokativne izjave i ponašanje ljudi, na ovim prostorima izazovu bilo kakvu napetost. Na ovaj način predsednik Kordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu prof. dr Zoran Stanković u razgovoru za „Politiku” ocenjuje trenutnu situaciju u ovom delu zemlje, nakon što su albanske partije najavile da će same formirati vlast u Bujanovcu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prekjuče je prilikom obilaska tenkovskog bataljona u Sremskoj Mitrovici, poručio Albancima da ne potcenjuju Srbiju i srpske službe, misleći da će podizanjem tenzija na jugu centralne Srbije moći da ostvare svoje ciljeve na Kosovu, kao i da neće proći bilo kakve mirne, ali i oružane provokacije. Podvukao je da će Srbija poštovati prava Albanaca u našoj zemlji. Stanković, na konstataciju da uprkos tome izgleda kao da nekome odgovara dođe do tenzija, ističe da „organi Republike Srbije funkcionišu u punom obimu, obezbeđivali su, obezbeđuju i obezbeđivaće ekonomsku, pravnu, imovinsku, ličnu i svaku drugu sigurnost za sve ljude koji žive na ovim prostorima, pa i Albancima, shodno Ustavu, zakonima i prihvaćenim međunarodnim konvencijama, bez obzira na nacionalnu, versku i političku pripadnost”.

„Potceniti bilo koga, pa i Republiku Srbiju, ne preporučujem, jer je to odlika ljudi koje kroz život vode emocije, a ne razum“, kaže predsednik Koordinacionog tela.

Na koji bi način trebalo odgovoriti na odluku albanskih partija da, po povratku sa konsultacija u Tirani, prekrše dogovor i posle 18 godina same formiraju vlast u Bujanovcu?

Nema potrebe ni za kakvim posebnim odgovorom, već treba nastaviti, kao i do sada, sa aktivnostima koje će omogući svim ljudima sa ovih prostora da žive od rezultata svog rada, i da ekonomski, profesionalni, lični i svaki drugi prosperit ostvare u skladu sa politikom, zakonima, ciljevima i interesima Republike Srbije i njenih građana. Najveći problemi u ove tri opštine su nezaposlenost i loša ekonomska situacija. Moramo sve da uradimo za zapoljšavanje što većeg broja ljudi i ulaganje u razvoj privrede, i na taj način da sprečimo iseljavanje ljudi. Na kraju, to je primarni zahtev svih ljudi, i Srba, i Albanaca i Roma, i svih drugih koji žive u ovim opštinama.

Albanski političari iz Preševa, Bujanovca i Medveđe zahtevaju integraciju u institucije Srbije i učešće u vlasti na republičkom nivou. Očekujete li da u skladu sa tim predstavnicima srpskih stranaka u Bujanovcu ipak ponude učešće u lokalnoj vlasti i da se na taj način nastavi politički dijalog?

Albanci su zastupljeni u parlamentu Republike Srbije, sa tri poslanika, što je najveći broj do sada. Policijski sastav u Preševu čini više od polovine Albanaca, nastava se u školama u koje idu albanski đaci izvodi na maternjem jeziku, rade u zdravstvenim i drugim državnim ustanovama, ima ih u pravosuđu, tužilaštvu i Koordinacionom telu i sl. Podržavamo napore da albanska manjina bude uključena i zastupljena i u svim drugim segmentima od važnosti za razvoj zajednice. Nikada, pa ni sada Koodinaciono telo se nije mešalo ni u izborni, ni u postizborni proces, to nije naš mandat i naša uloga. Predstavnici srpskih stranaka će sami odlučiti o eventualnom proširenju koalicije. Dosadašnji politički dijalog treba nastaviti bez ikakvog uslovljavanja sa bilo koje strane, u korist i za dobrobit svih naših građana.

Čuli smo i provokacije iz Prištine, da bi Preševo, Bujanovac i Medveđa trebalo da budu priključeni takozvanom Kosovu. Čelnici Albanaca sa juga centralne Srbije više puta su ponavljali da žele da njihovo pitanje bude deo razgovora Beograda i Prištine i finalnog sporazuma o normalizaciji odnosa, kao i da ovaj deo Srbije bude obuhvaćen „razmenom teritorija”?

Preševo, Bujanovac i Medveđa su bili, jesu i ostaju sastavni delovi Republike Srbije. Opšte je poznato i prihvaćeno, pa i od najviših državnika Albanije, da se pitanje Albanaca sa ovih prostora rešava u državnim organima i institucijama Republike Srbije. Razmenu teritorije predlažu i traže oni koji nisu upoznati koliko je ljudi dalo svoje živote da žive u miru i slozi sa svojim komšijama, i ostvaruju svoje planove i želje na svojim vekovnim ognjištima.

Od međunarodnih faktora koji su aktivno uključeni u pomaganje razvoja ovog dela Srbije i podržavaju integraciju Albanaca još nismo čuli reakcije na odluku lokalnih albanskih partija u Bujanovcu da naprave monoetničku političku većinu u ovoj mešovitoj sredini?

Predstavnici međunarodne zajednice znaju ko, zašto, sa kojim političkim ciljevima i pod kojim uslovima formira monoetničku političku većinu u bilo kojoj mešovitoj sredini. Iz svakodnevnih kontakata sa njima znam da su oni protiv formiranja jednonacionalne lokalne uprave u Bujanovcu, a njihovo ćutanje može se tumačiti na više načina. Mi nemamo pravo da ishitrenim reagovanjem, teškom i pretećom retorikom, nanesemo štetu državi i narodu koji u njoj živi. To ne znači da smo se mi odrekli teritorije ove naše tri opštine, već naprotiv. Naša obaveza je da sačuvamo teritorijalni integritet naše zemlje i živote naših građana, i to ćemo učiniti bez velikih reči i praznih obećanja, ali na način koji Srbiju afirmiše kao zemlju ozbiljnih, obrazovnih i odgovornih ljudi, koji poštuju druge ali štite i svoje interese.

Izvor: Politika i Koordinaciono telo