Arhiva vesti
                   

ORICIO:UČENjE SRPSKOG JEZIKA OD VELIKOG ZNAČAJA ZA INTEGRACIJU NACIONALNIH MANjINA

30. Oktobar 2018.

Beograd – Međunarodna konferencija „Srpski kao strani jezik u teoriji i praksi“ okupila je oko 80 učesnika iz 14 zemalja koji su tom prilikom izlagali svoje radove. Šef Misije OEBS-a u Srbiji, Andrea Oricio, rekao je da ovaj skup pruža presek reforme nastave i učenja srpskog kao nematernjeg jezika i priliku da se obeleži usvajanje novog programa za taj predmet.

 „Ova saradnja je sjajan primer glavnog načela kojim se Misija OEBS-a u Srbiji rukovodi u svom radu, a to je da kroz partnerstvo sa lokalnim zainteresovanim stranama podstičemo i promovišemo lokalno preuzimanje odgovornosti", rekao je Oricio na otvaranju skupa u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.

Misija, prema njegovim rečima, pridaje jednaku važnost obrazovanju nacionalnih manjina na njihovim maternjim jezicima i učenju srpskog jezika, jer je  „to od velikog značaja za integraciju nacionalnih manjina u društvo i njihovo buduće zaposlenje u Srbiji".

„Podržali smo, na primer, sertifikovanu obuku 200 nastavnika u pogledu novih standarda u školama gde je jezik nastave albanski i mađarski, a prethodnog vikenda smo pomogli u obuci 50 nastavnika u Novom Sadu", rekao je Oricio.

Šef Misije OEBS je rekao i da  podržava odvijanje kursa albanskog jezika za nastavnike srpskog kao nematernjeg na jugu centralne Srbije, i ujedno istakao da je komesar OEBS-a za nacionalne manjine učestvovao u izradi srpsko-albanskog rečnika za učenike, koji će biti pretočen u aplikaciju. Oricio je istakao da Misija OEBS u Srbiji od 2014. godine podržava izradu studije na teritoriji opština Preševo, Bujanovac i Medveđa, što je, kaže, bio veliki korak u izradi standarda za srpski kao nematernji jezik

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, Anamarija Viček, rekla je da se godinama ništa na državnom nivou nije dešavalo na planu nastave i učenja srpskog kao nematernjeg jezika, ali da je OEBS prepoznao važnost tog pitanja i pomogao u tome.

Viček je istakla da su promene koje se odnose na migracije donele izazove Ministarstvu prosvete u smislu da decu migrante treba uključiti u redovno obrazovanje i navela da je u toku rad na programu nastave i učenja srpskog kao stranog jezika.

 „Srbija je prepoznata kao unikatna u celoj Evropi jer se jedino ovde manjinsko obrazovanje bazira na obrazovanju na maternjem jeziku, a paralelno sa tim se stavlja veliki naglasak na savladavanje jezika države", rekla je Viček.

Navela je i da u Srbiji postoje tri programa za učenje srpskog jezika – za srpski jezik za decu čiji je to maternji jezik, za srpski kao nematernji jezik i za srpski kao strani jezik, zaključivši da za učenje srpskog kao nematernjeg postoji značajna stručna i politička podrška.

Prorektor Univerziteta u Beogradu, profesor Petar Marin, rekao je da je ova konferencija važan skup ne samo za Srbiju i srpski narod, već i za ceo region, „jer je srpski jezik važan stub identiteta koji treba očuvati".

Skup je organizovao Centar za srpski kao strani jezik Filološkog fakulteta, uz podršku Misije OEBS-a.

Izvor: Tanjug i Koordinaciono telo